Bonusi i povrati poreza često stižu neočekivano, pružajući priliku za spontano odlučivanje o financijama. Dok ih mnogi doživljavaju kao priliku za potrošnju, neki ih koriste strateški – ulažući ta sredstva kako bi osigurali financijsku budućnost. Donosimo deset stvarnih priča koje pokazuju kako obični ljudi mudro koriste ovaj neplanirani novac.
Emma, 29-godišnja učiteljica iz Bristola, dobila je povrat poreza od 500 £ u proljeće 2024. Umjesto da ga potroši, uložila ga je u ETF fokusiran na zelenu energiju. Ispričala je kako joj je osjećaj da ima kontrolu nad financijama bio važniji od trenutne kupovine.
Kevin, softverski inženjer iz Manchestera, iskoristio je bonus od 950 £ za otvaranje Roth IRA računa. Novac je rasporedio u indeksne fondove, vjerujući u snagu složenog kamata tijekom godina.
Lila, freelance copywriterica, uložila je svojih 1.200 £ u platformu za peer-to-peer kreditiranje. Vjerovala je da tako njezin novac radi za nju i pomaže malim poduzetnicima.
Psihološki gledano, ljudi doživljavaju ovakav novac kao “bonus” koji se može odmah potrošiti. Međutim, primjeri kao što su Emma, Kevin i Lila pokazuju sve veću svijest o važnosti ulaganja.
Ovakva promjena razmišljanja rezultat je većeg financijskog znanja, dostupnosti edukativnog sadržaja na društvenim mrežama te pozitivnih primjera iz stvarnog života.
Uobičajeno je započeti malim koracima – poput odvajanja 10–20% iznenadnog prihoda za ulaganje. S vremenom ti postupci postaju navika, pogotovo kad se vide rezultati.
Raj, skladištar, iskoristio je božićni bonus od 400 £ za kupnju frakcijskih dionica tehnoloških tvrtki putem aplikacije bez provizije. Njegovo ulaganje bilo je simbolično, ali ga je motiviralo da uči i prati tržište.
Sophie, administrativna pomoćnica, podijelila je svojih 850 £ povrata poreza na tri dijela: ETF zlata, štedni račun s visokim prinosom i ulaganje u lokalni zeleni projekt.
Daniel, student koji je zaradio 700 £ bonusa, uložio je 200 £ u kriptovalute, 300 £ u indeksne fondove i 200 £ u online tečaj o investiranju – kombinirajući edukaciju i rast kapitala.
Za ulaganje nisu potrebne tisuće funti. Današnje aplikacije omogućuju početak već s 5 ili 10 £. Male investicije mogu otvoriti vrata raznim mogućnostima – od dionica do nekretnina.
Stručnjaci preporučuju da se ulaganja usklade s ciljevima i tolerancijom na rizik. Mladi mogu težiti dionicama, dok oni bliži mirovini biraju stabilnije opcije poput obveznica.
Dosljednost je važnija od iznosa. Redovita ulaganja, reinvestiranje dividendi i praćenje rasta povećavaju financijsku disciplinu i povjerenje u ulaganje.
Istraživanja pokazuju da ljudi bonus doživljavaju kao “slobodan novac” te često reagiraju impulzivno. No, racionalno razmišljanje sugerira da se takav novac može iskoristiti za dugoročnu korist.
Mark, otac dvoje djece, skoro je potrošio 1.500 £ povrata poreza na izlet. Umjesto toga, uplatio je novac u dječje štedne račune. Godinu kasnije bio je ponosan na svoju odluku.
Fiona, grafička dizajnerica, odlučila je ne kupiti novi laptop nego uložiti 900 £ u svoju mirovinu. Rekla je da je dugoročni mir vrijedio više od nove opreme.
Stručnjaci preporučuju “period hlađenja” od 72 sata prije veće kupovine. To omogućuje racionalnije razmišljanje nakon prvotnog uzbuđenja.
Još bolja praksa je unaprijed odlučiti koliki dio bonusa ide u ulaganja te automatski prebacivati iznos na investicijski račun.
Praćenje učinaka prošlih ulaganja – poput rastućih dividendi – može motivirati da se zadrži financijska disciplina i u budućnosti.